HDS 2023: Strategija urbane sigurnosti korak bliže izgradnji zajednica 21. stoljeća!

Facebook
Google+
http://www.uhms.hr/hds-2023-strategija-urbane-sigurnosti-korak-blize-izgradnji-zajednica-21-stoljeca
Twitter
LinkedIn

Peti forum urbane sigurnosti u organizaciji Hrvatske udruge menadžera sigurnosti, a održan u okviru Hrvatskih dana sigurnosti 2023 i pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, bavio se primarno temom „Video nadzora javnih površina“. Forum je okupio stručnjake, znanstvenike i praktičare koji se bave različitim aspektima urbane sigurnosti.

Sudionici 5. Foruma urbane sigurnosti stekli su informacije o suvremenim strategijama-politikama urbane sigurnosti, odnosno, prevencije kriminaliteta koje osiguravaju bolju zaštitu lokalne zajednice. Upoznati su s načinima izrade održivih strategija urbane sigurnosti. Također, s najboljim praksama prevencije kriminaliteta u Republici Hrvatskoj.

Svugdje u svijetu suvremeno društvo, pojedinci i zajednice suočavaju se s mnogobrojnim sigurnosnim izazovima, prijetnjama i rizicima. Godišnja potrošnja na zakon i red, i ne samo u Hrvatskoj, iznosi nekoliko milijardi eura. U što ne ulaze ogromni odštetni troškovi koji podnose žrtve, njihove obitelji i šira zajednica.

Sigurnost javnih površina i umanjenje prijetnji javnom redu od najveće su važnosti zajednice koje pretendiraju zaslužiti epitet održivosti. Povećanje sigurnosti i mobilnosti korisnika javnih površina je imperativ suvremenog društva.

Do nedavno, projektanti i urbanisti nisu pridavali naročiti značaj ovom aspektu, ali najnovija istraživanja i primjeri iz prakse pokazuju da je prevencija pomoću projektantskih, urbanističkih ili tehničkih mjera ne samo moguća nego i neophodna.

Javne površine mogu biti različite ne samo po svojoj formi, lokaciji i načinu korištenja, već i po detaljima koji im daju identitet, originalnost, neponovljivost, prepoznatljivost i različitost. Osim najrasprostranjenijih i najuočljivijih kao što su ulice, šetališta, trgovi i parkovi, javne površine obuhvaćaju i otvorene sportske terene, dječja igrališta, tržnice, parkinge, pothodnike, mostove i sve druge površine koje neograničeno služe građanima.

Samim tim mjere koje se primjenjuju s ciljem veće sigurnosti u isto vrijeme su vrlo slične, ali također moraju biti primjerene i prilagođene vrsti površina i uočenim problemima u korištenju. Izgradnja zajedničke odgovornosti za lokalnu sigurnosnu situaciju kroz primjenu preventivnih mjera i aktivnosti, može u značajnom smislu unaprijediti život i razvoj lokalne zajednice u području sigurnosti, čime ona ostvaruje sve druge aspekte suvremenog razvoja u području gospodarstva, socijalnih odnosa, političkog razvoja, sigurnosti okoliša i dr.

Strategija urbane sigurnosti  korak bliže izgradnji zajednica 21. stoljeća

Koncept urbane sigurnosti zajednice teži prema stvaranju stanja u kojem će građani u najvećoj mogućoj mjeri biti oslobođeni trauma koje onemogućuju njihovu kvalitetu života. Sam koncept nastao je u okviru UN programa za razvoj, sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća. UN u svojoj novoj Svjetskoj urbanoj kampanji „Za bolji grad, bolji život“, definira šest tematskih područja: urbana sigurnost i zdrav grad, otporan grad na katastrofe, zeleni grad, produktivan grad, inkluzivan grad i planiran grad.

Izrada Strategije urbane sigurnosti

U uvodnom dijelu svoje prezentacije „Izrada Strategije urbane sigurnosti“,  Izv.prof.dr.sc. Irena Cajner Mraović s Hrvatskih studija ujedno članica Znanstvenog savjeta Hrvatske udruge menadžera sigurnosti, objasnila je temelje i porijeklo strategije, razvoj i sadržaj strategije i što se očekuje od strategije.

„Već postoji svijest da se nekako moramo organizirati i osigurati neku sustavniju edukaciju. Tri četvrtine Europljana živi u gradovima, a predviđa se da će do 2050. 82  posto europskog stanovništva živjeti u gradovima. Iz porasta udjela gradskog stanovništva i gradskog načina života pojavljuju se problemi prenapučenosti, heterogenosti stanovništva, anonimnosti, otuđenosti i drugi koji utječu na pojavljivanje urbanih rizika između ostalih, kriminala i nasilja“, istaknula je Cajner Mraović.

Pravo građana na život u sigurnim gradovima

Cajner Mraović podsjetila je kako je Vijeće Europe 2002. godine, upravo za nositelje vlasti na lokalnim razinama, izradilo Priručnik o prevenciji kriminaliteta u urbanim sredinama kao vodič za lokalne uprave kako da se nose s izazovima ugroza u gradovima. Bilo je to u vrijeme kada se intenzivno počelo promišljati i osvještavati ta pitanja, polazeći od činjenice da građani imaju pravo živjeti u sigurnome gradu.

U dokumentu se spominje pravo građana u urbanim sredinama na život u urbanim sredinama na život u sigurnim gradovima gdje je malo kriminala, delinkvencije i nasilja. Vlasti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini moraju prihvatiti činjenicu da ne postoji sloboda bez sigurnosti i da je živjeti u sigurnom okruženju osnovno ljudsko pravo.

Prevencija kriminala je jeftinija od represije

Sprječavanje kriminala je jeftinije od represije i kad to osvijestimo ulažemo u prevenciju, ne samo kriminala nego i u planiranje i predviđanje drugih događaja kao što su razne prirodne i tehničke katastrofe. Stvaramo otpornost na rizike, lakše se nosimo s posljedicama nepogoda, lakše pomažemo pogođenima, žrtvama, ali i obnovi pogođenih područja grada. Zato je važno ulagati u urbani dizajn kod gradnje škola, igrališta, cestovne infrastrukture, javnog prijevoza, a naročito je važno o tome obrazovati djecu i mlade. Kad se govori o sigurnosti svi misle na velike probleme, međutim, urbana sigurnost je usko vezana s različitim drugim područjima kao što su socijalna politika, zdravstvo, socijalna skrb i obrazovanje, to je ono što je prava prevencija kod mlađih dobnih skupina koje se tek formiraju“, naglasila je Irena Cajner Mraović govoreći kako valja osvijestiti da policija i pravosuđe već dugo nisu jedini koji su odgovorni za sprječavanje kriminala i nereda.

Ujedinjeni narodi urbanu sigurnost definiraju kao mjeru u kojoj stanovnici grada mogu živjeti i raditi i sudjelovati u gradskom životu bez straha od ozljeda i zastrašivanja. Treba donositi strategije urbane sigurnosti zajednica iz kojih bi se na temelju praćenja, istraživanja i predviđanja počele provoditi politike urbane sigurnosti, naglasila je profesorica Cajner Mraović, a zatim održala i radionicu izrade Strategije urbane sigurnosti zajednice. Na radionici je detaljno objašnjena struktura strategije s posebnim naglaskom na značaj analize stanja i SWOT analize. U uvodnom dijelu strategije iznimno je važna povezanost odnosno utemeljenost na međunarodnim dokumentima i praksama kao i nacionalnim i gradskim dokumentima i praksama. U analizi stanja potrebno je istaknuti obilježja grada u demografskim, ekonomskim i drugim svojstvima, statistiku o kriminalu iz policijskih izvora, procjenu tamne brojke kriminaliteta, perspektivu građana, kvalitativne podatke o problemima građana, rizična ponašanja i rizične čimbenike, socijalnu koheziju i prirodne rizike.

 

Dijana Beg Ostojić  Foto: HUMS/ Davor Denkovski

Objavljeni sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Podijeli članak:

Facebook
Google+
http://www.uhms.hr/hds-2023-strategija-urbane-sigurnosti-korak-blize-izgradnji-zajednica-21-stoljeca
Twitter
LinkedIn